Uprkos činjenici da je prošle godine u Burjatiji, zbog obilnih kiša u junu i julu, broj šumskih požara pao na rekordan nivo, tempo pošumljavanja u regionu dobija na zamahu.
Prema podacima Republičke agencije za šumarstvo Republike Burjatije, ako je 2021. godine u regionu registrovano samo 137 požara, onda je 2020. broj požara bio tri puta veći. Ukupno je 905. godine posječeno 2021 hektara, a u bliskoj budućnosti šumari planiraju obnoviti više od 4.5 hiljada hektara, pet puta više od površine sječe.
Uglavnom se koristi metoda uzgoja rasada u plastenicima. Zaista, u prirodnim uvjetima niču samo rijetke jedinice češera. Štoviše, u Burjatiji u cjelini, zbog suhe, hladne i vjetrovite klime, sva stabla, osim topole i brijesta, rastu izuzetno slabo i dugo. U pomoć su priskočile moderne tehnologije ubrzanog rasta, a sadnice bora, kedra i ariša pogodne za sadnju uzgajaju se u plastenicima za dva-tri mjeseca. Procenat klijavosti kod sadnje na područjima zahvaćenim požarima je do 90%.
„Godine 2021. u našim staklenicima uzgajano je 104.9 hiljada mladica bora“, rekla je Anna Denisenko, glavna specijalista odjela za pošumljavanje Uprave za šumske resurse Republike Burjatije. – Ove godine je već zasađeno 184.6 hiljada biljaka.
Nakon što se bor ukorijeni i zaživi u novoj zemlji, smatrat će se tinejdžerom do 20. godine života. Od 2021. godine, kada sadnica naraste do ljudske visine, već se smatra odraslom osobom. Sve, kao osoba. Zadatak vraćanja obima šuma na 100% šuma posječenih i uništenih u požaru preciziran je u saveznom projektu „Očuvanje šuma“. Dodajmo da je u dva najveća plastenika u Ulan-Udeu AU RB “Lesresurs” svih sadnica četinara (bor, ariš i sibirski kedar) prošle godine uzgojeno i zasađeno oko 400 hiljada komada. Ova količina je bila dovoljna da se, prema standardima, zasija oko 1,400 fudbalskih igrališta četinarskim drvećem. Danas na opožarenim površinama regionalnih šuma već zelene prošlogodišnje sadnice.