#GreenhouseFarming #AgriculturalEconomics #Državna pomoć #Cijene povrća #Održivapoljoprivreda #PoljoprivredaIzazovi
U nedavnim razgovorima s Vesselinom Veleveom, koji upravlja farmom povrća u stakleniku od 50 hektara, izašla je na vidjelo zabrinutost zbog eskalacije troškova proizvodnje i nadolazećeg rasta cijena povrća u stakleniku nakon Nove godine. Ove godine, odluka da se sjeme sjeme sredinom januara, za razliku od uobičajene sredine decembra, ima za cilj smanjenje troškova.
Veleve naglašava potrebu za strateškim usmjeravanjem proizvodnje, minimiziranjem rizika i optimizacijom resursa, posebno fokusirajući se na troškove grijanja, koji čine značajan dio operativnih troškova staklenika. U njegovom plasteniku troškovi grijanja se kreću od 12,000 do 20,000 leva po hektaru. Tražeći rješenja, Veleve izražava nadu u pomoć države, posebno u rješavanju izazova vezanih za grijanje s kojima se suočava industrija, prenosi BNT.
„To nije samo jedan oblik pomoći koji nam je potreban; trebalo bi da postoji nekoliko oblika. Dobili smo nešto, a sada se nadamo da ćemo dobiti podršku i za grijanje”, dodaje Veleve.
S obzirom na mnoštvo troškova, projekcije ukazuju da će cijene krastavaca i paradajza u narednoj godini značajno porasti.
„I paradajz i krastavci će verovatno preći 5-6 leva“, predviđa Veleve.
Krajnji potrošač može očekivati daljnja poskupljenja, a očekuje se da će nova berba povrća dostići i do 8 leva po kilogramu.
Proizvođači povrća u staklenicima bore se sa izazovnim ekonomskim pejzažom, obilježenim rastućim troškovima proizvodnje i naknadnim porastom cijena povrća. Strateška odluka da se odgodi sadnja sjemena odražava potrebu industrije za inovativnim mjerama smanjenja troškova. Državna pomoć, posebno u rješavanju izazova vezanih za grijanje, postaje ključna za održavanje ovih poljoprivrednih preduzeća i osiguravanje pristupačne proizvodnje za potrošače.