Artičoka je hranjiva i ukusna kultura koja postaje sve popularnija među potrošačima širom svijeta. Ovaj članak će istražiti uzgoj artičoke, njene prednosti za poljoprivrednike i održive prakse koje se mogu usvojiti za uzgoj ove kulture.
Artičoka (Cynara scolymus) je član porodice čička i uzgaja se zbog svojih jestivih cvjetnih pupoljaka. Kultura je porijeklom sa Mediterana i uzgaja se vekovima. Danas se artičoka uzgaja u različitim dijelovima svijeta, uključujući Evropu, Sjevernu Ameriku i Australiju.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), globalna proizvodnja artičoka procijenjena je na 1.4 miliona tona u 2020. Italija, Španija i Egipat su vodeći proizvođači artičoke u svijetu.
Uzgoj artičoke je koristan za poljoprivrednike iz nekoliko razloga. Prvo, usev je višegodišnji, što znači da se može ubirati nekoliko godina. Drugo, artičoka je usev sa malom potrošnjom, što znači da zahteva minimalno đubrivo i navodnjavanje. Treće, artičoka ima visoku tržišnu vrijednost i može se prodavati svježa ili prerađena u različite proizvode, uključujući srca od artičoke u konzervi, smrznutu artičoku i kiselu artičoku.
Održive prakse mogu se usvojiti kako bi se osigurala proizvodnja visokokvalitetnih artičoka uz minimiziranje utjecaja na okoliš. Ove prakse uključuju plodored, upotrebu organskih đubriva i integrisano upravljanje štetočinama.
U zaključku, artičoka je održiva kultura koja poljoprivrednicima pruža brojne prednosti. Uzgoj artičoke može pružiti izvor prihoda, promovirati održive poljoprivredne prakse i doprinijeti sigurnosti hrane. Kako potražnja za artičokom i dalje raste na globalnom nivou, farmeri mogu iskoristiti ovu priliku da diverzificiraju svoju biljnu proizvodnju i povećaju svoj prihod.
#Artičoka #Održivapoljoprivreda #Višegodišnji usjevi #Integrirano upravljanje štetočinama #Rotacija usjeva #Organsko gnojivo #Sigurnost hrane