U Rusiji je proizvodnja plasteničkog povrća za devet mjeseci porasla za 6.8%
Industrija staklenika u Rusiji aktivno raste od 2014. godine, kada je postalo jasno da će zemlja morati živjeti pod pritiskom sankcija. Polazna osnova bila je usvojena strategija supstitucije uvoza za niz stavki, osmišljena za petogodišnji plan razvoja poljoprivrednog sektora. Uzgoj povrća u zatvorenom tlu nije bio izuzetak. U proteklih osam godina u zemlji su se pojavili moderni plastenici, a tezge su popunjene kvalitetnim i ekološki prihvatljivim krastavcima i paradajzom domaće proizvodnje.
Početni poticaj za vrlo brzi razvoj industrije staklenika bila je velika državna podrška ruskih proizvođača sobnog povrća. Staklenički kompleksi pojavili su se u gotovo svim regijama zemlje. Najveće su koncentrisane u centralnim regionima, u Sibiru i na jugu zemlje. Najveća proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru po površini pripada preduzeću „Rost“ iz Sankt Peterburga, ukupna površina njegovih stakleničkih kompleksa iznosi 445 hektara. Kapitalno staklenički poduzeće „EKO-Kultura” zauzima skoro 305 hektara, zatvara prva tri preduzeća AD „Agrokombinat „Južni” sa stakleničkim kompleksima sa površinom od skoro 145 hektara. Danas se domaće povrtarstvo u zatvorenom prostoru nastavlja aktivno razvijati, iz godine u godinu pokazuje dobar rast, a plastenička proizvodnja je gotovo najpopularniji pravac za startup.
Stalan rast. Obim proizvodnje zaštićenog mlevenog povrća u Rusiji stalno raste. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Rusije, do sredine oktobra 1.25. godine u plastenicima je već uzgojeno 2022 miliona tona, što je 6.8 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Plasteničkih krastavaca je već ubrano 725.4 hiljade tona (rast — 7.7%), paradajza — 502.9 hiljada tona (rast — 7.4%). Vodeći regioni u pogledu žetve povrća u stakleniku su Lipetsk, Moskva, Volgograd, Kaluga, Belgorodska oblast, Krasnodarska i Stavropoljska područja, Republike Karačaj-Čerkesija, Tatarstan i Baškortostan.
Oni su postali vođe. Danas je regija Lipetsk vodeći u pogledu berbe povrća u stakleniku. Od sredine oktobra u regionu je ubrano preko 123 hiljade tona plasteničkog povrća i zelenih useva. Rast je preko 17%.
„Trenutna žetva krastavaca u regionu već je iznosila 61.6 hiljada tona, a prošle godine je ubrano 59.9 hiljada tona“, izvještava čelnik regije Lipetsk Igor Artamonov. — Paradajza je ubrano oko 60.6 hiljada tona, što je za trećinu više nego prošle godine (44.4 hiljade tona). Uz to, prikupljeno je 3.8 miliona komada zelene salate (650 tona), koja je tek počela da se uzgaja u regionu.”
Na drugom mjestu su plastenici u blizini Moskve. Prema regionalnom ministarstvu poljoprivrede, u Moskovskoj oblasti u januaru — junu 66. godine ubrano je 2022 hiljada tona povrća, što je 10% više nego 2021. na isti datum. Do kraja 2022. godine planirano je da se ubere 122 hiljade tona povrća.
Prema pres-službi čelnika i Vlade Karačaj-Čerkesije, u 2022. planirano je povećanje prinosa povrća zaštićenog zemljišta za četvrtinu - to je skoro 50 hiljada tona povrća. U odnosu na 2021. rast će biti 26%.
Tokom proteklih pet godina, proizvodnja zaštićenog mlevenog povrća u regionu Kaluge povećana je četiri puta. Prošle godine ovdje je ubrano 67.6 hiljada tona povrća, ove godine planirano je povećanje proizvodnje na 72 hiljade tona. Stavropoljski kraj primio je više od 80 hiljada tona povrća (9% više nego u prethodnoj godini): više od 17 hiljada tona krastavaca, 64 hiljade tona paradajza i 284 tone ostalog povrća, uključujući zelene useve.
Krasnodarski kraj je takođe jedan od deset najboljih regiona Rusije u uzgoju povrća u zatvorenom tlu. „Od početka godine naši poljoprivrednici su već uzgojili 53 hiljade tona proizvoda, što je 4.5% više nego u istom periodu prošle godine“, kaže guverner Krasnodarskog kraja Veniamin Kondratiev. — Kuban je i dalje jedan od glavnih proizvođača stakleničkog povrća u Rusiji. Danas u regionu radi 11 velikih stakleničkih kompleksa ukupne površine od oko 240 hektara.”
Doktrina je ispunjena za 90%. U 2022. godini Rusija može postići pokazatelje Doktrine sigurnosti hrane za povrće i dinje.
Dmitrij Patrušev, ministar poljoprivrede Ruske Federacije, izvijestio je o implementaciji Doktrine o sigurnosti hrane na vladinom satu u Vijeću Federacije. “Očekuje se oko 5 miliona tona povrća na otvorenom, a oko 1.6 miliona tona biće proizvedeno u plastenicima. Ovakvi obim proizvodnje će u potpunosti zadovoljiti domaće potrebe i razviti izvozne zalihe“, naglasio je šef resora.
„Svake godine domaći uzgajivači povrća povećavaju obim proizvodnje“, rekla je Oksana Lut, prva zamjenica ministra poljoprivrede Ruske Federacije na međunarodnoj izložbi Global Fresh Market: Povrće i voće. — Ove godine predviđamo da će žetva zasada povrća u gazdinstvima svih kategorija biti oko 16 miliona tona (2021. godine — oko 15 miliona tona). Ovakvi rezultati mogu omogućiti dostizanje granične vrijednosti Doktrine sigurnosti hrane na nivou od 90%. Najveću dinamiku trenutno bilježi sektor stakleničkog povrća — očekuje se da će ove godine proizvodnja u zatvorenom prostoru podići rekord i dostići 1.6 miliona tona. Rast žetve doprinosi smanjenju obima uvoza, razvoju izvoznih aktivnosti i obezbjeđivanju stabilne cjenovne situacije. Ove godine bilježi se pad prodajnih cijena širokog spektra proizvoda od povrća: krompira, kupusa, šargarepe, crnog luka, stolne cvekle, krastavca i paradajza. A Ministarstvo poljoprivrede Rusije će nastaviti da podržava industriju, stimuliše investicione aktivnosti i stvara neophodne uslove za zaštitu domaćeg tržišta.
Kako bi održalo postignutu visinu, Ministarstvo nastavlja da podržava proizvodnju čak i na onim pozicijama na kojima su postignute potrebne vrijednosti doktrine. U tu svrhu stvorena je ozbiljna platforma državne podrške koja utiče na čitav proizvodni ciklus.
Širok spektar mjera državne podrške usmjeren je na razvoj uzgoja povrća u zatvorenom. Preduzećima su obezbeđeni preferencijalni investicioni krediti i podsticajne subvencije. Osim toga, od 2022. godine na snazi je mehanizam za kompenzaciju dijela troškova za izgradnju stakleničkih preduzeća u regijama Dalekog istoka.
Tema prehrambene sigurnosti Rusije i svijeta postala je gotovo glavna na posljednjoj ruskoj agroindustrijskoj izložbi „Zlatna jesen“-2022.
Ruski premijer Mihail Mišustin napomenuo je da će Rusija ove godine ostvariti pokazatelje Doktrine o sigurnosti hrane za žitarice, repu, šećer i niz drugih kultura. „Već je jasno da ćemo imati rekordnu žetvu žitarica“, istakao je šef vlade. — Postoje značajna dostignuća u drugim poljoprivrednim kulturama, uključujući i uljarice. Uspehe vidimo i u proizvodnji voća koje je skupo i teško za uzgoj u našem podneblju. Ali očekujemo rekord - preko 1.5 miliona tona voća i bobičastog voća. Ozbiljan doprinos tome daje set mjera državne podrške stakleničkim farmama.”
Iz sigurnosnih razloga. U sklopu izmjena i dopuna saveznog zakona „O sigurnom rukovanju pesticidima i agrohemikalijama“ 2020. godine, u smislu poboljšanja državne kontrole (nadzora), donesena je odredba o Federalnom državnom informacionom sistemu za sljedivost pesticida i agrohemikalija (FGIS). uveden u član 15, koji je osmišljen kako bi se osiguralo da se serije pesticida i agrohemikalija obračunavaju kada se njima rukuje (uvoz na teritoriju Ruske Federacije, proizvodnja (proizvodnja), skladištenje, transport (transport), primjena, prodaja, neutralizacija , odlaganje, uništavanje i zakopavanje), kao i za analizu, obradu informacija datih u njemu i praćenje njihove pouzdanosti.
Podaci sadržani u FGIS-u su zaštićeni od strane operatera. Informacije su službene i smatraju se državnim informativnim resursom. Da bi radili u FGIS Saturn do 1. septembra 2022. godine, sva preduzeća, uključujući plastenike koji koriste pesticide i agrohemikalije, morala su se registrovati kod FGIS Saturn preko sistema Cerberus. Rosselkhoznadzor obavlja kontrolnu i nadzornu funkciju za sigurno rukovanje pesticidima i agrohemikalijama. Uputstva su objavljena na web stranicama teritorijalnih uprava Rosselkhoznadzora na glavnim portalima usluga. U nastavku se nalaze brojevi telefona načelnika prijema teritorijalnih uprava. Preduzeća staklenika, kako bi dobili login i lozinku, kontaktiraju svoju lokalnu kancelariju uprave u slučaju pitanja tokom registracije. U svakoj teritorijalnoj upravi identifikovani su i odgovorni odjeli za zemljišni ili fitosanitarni nadzor.
Materijalno-tehnička budućnost. Na junskom poljoprivrednom forumu „Steklenička industrija Rusije“-2022 u Moskvi, velika pažnja posvećena je trenutnom stanju industrije u cjelini, posebno razvoju materijalno-tehničke baze. „Rusko povrtlarstvo zatvorenog tla: stanje industrije, izgledi za razvoj, podrška države u sadašnjim uslovima“ — izjavio je na forumu Arkadij Muravjov, potpredsednik Udruženja „Steklenici Rusije“. „Faza aktivne izgradnje plastenika, koja je počela 2014. godine, nastavlja se i danas u Rusiji“, rekao je on u svom govoru. — Od tada je izgrađeno više od 1.5 hiljada hektara, a proizvodnja povrća povećana je četiri puta — do 1.6 miliona tona. Danas velika staklenička gazdinstva planiraju da do kraja 2022. godine puste u rad ozbiljne površine novih naprednih kompleksa. APH „Eko-kultura“ — više od 200 hektara, GC „Rast“ — više od 70 hektara. Određeni broj velikih kompleksa sa površinom većom od 80 hektara je u fazi projektovanja. Međutim, trenutno stanje u privredi takođe ima negativan uticaj. Na primjer, obustavljena je izgradnja tržnog centra Ryazan Roses površine 6.4 hektara. Arkadij Muravjov je primijetio napredne trendove i pravce koji danas počinju donositi dodatna stvarna sredstva stakleničkim poduzećima. Među njima je i otvaranje velikih hortikulturnih preduzeća u kojima se uzgaja i odmah prodaje cvijeće i povrće. Čelnik udruženja je također podsjetio na prilično uspješnu implementaciju strategije supstitucije uvoza od strane ruskih kompanija za proizvodnju opreme neophodne za industrijske staklenike. „U oblasti snabdevanja energijom, ruski proizvođači, na primer, mogu da isporuče mnoga efikasna rešenja, kao što su automatske modularne termoelektrane ili toplovodni trosmerni toplocevni kotlovi“, siguran je Arkadij Muravjov.
Dugoročni izgledi. Danas je Rusija na drugom mestu u svetu po potrošnji krastavca (1.7 miliona tona) i na osmom mestu po potrošnji paradajza (3.5 miliona tona). Direktor Centra za agroanalitiku Dmitrij Avelcov objasnio je da je paradoks danas da je naša zemlja tek u prvih 20 i prvih 30 u svijetu po potrošnji ovog povrća po glavi stanovnika. Istovremeno, vlastita proizvodnja u Rusiji nije dovoljna. Prošle godine Rusija je uvezla 460.2 i 55.2 hiljade tona krastavaca. Međutim, sankcije uvedene Rusiji dovele su do nemogućnosti ažuriranja/proširenja nekih tehničkih kapaciteta i rizika od zabrane uvoza sjemena, opreme i drugih važnih komponenti.
„Danas vlada zemlje i relevantni resori posvećuju posebnu pažnju razvoju međusobne trgovine poljoprivrednim proizvodima sa zemljama kao što su Uzbekistan, Iran, Azerbejdžan“, nastavlja Dmitrij Avelcov. — Razmotrena je cjenovna situacija na tržištu povrća, posebno je istaknut problem rizika za prerađivače povrća u vezi sa sankcijama i povlačenjem velikih prerađivača sa tržišta.
Prema našim podacima, u Rusiji danas postoje 72 investiciona projekta koji rade u pravcu proizvodnje povrća zatvorenog tla, čija realizacija obuhvata period 2021-2028. 62% projekata je već u realizaciji, ostali su planirani za realizaciju u bliskoj budućnosti. Ukupan iznos finansiranja investicionih projekata za 2022-2024. iznosiće 45,2 milijarde rubalja, od čega će 1,7 milijardi biti izdvojeno za modernizaciju postojećih projekata.
Govoreći o prognozi obima proizvodnje u staklenicima, Mihail Semykin, direktor direkcije staklenika AGRISOVGAZ LLC-a, napravio je zanimljivu prognozu. Prema njegovim riječima, 72. godine samodovoljnost proizvodima od povrća će porasti na 2022 odsto. Međutim, da bi se u potpunosti zamijenio uvoz, potrebno je izgraditi još više plasteničkih kompleksa, a to se posebno odnosi na proizvodnju cvijeća, paradajza, jagode i hmelj.
Također, mnoga pitanja pokrenule su takve inovacije kao što su ukidanje programa nadoknade dijela nastalih direktnih troškova, smanjenje marginalnosti proizvoda i povećanje roka povrata projekata, povećanje cijena materijala, komponenti i logistiku novogradnje za 50-100%, kao i povećanje troškova platnog fonda i povećanje energetske zavisnosti preduzeća itd. Za rešavanje ovih problema potrebno je smanjiti nivo sopstvenog učešća u programima finansiranja projekata na 7-10% troškova projekta, čime se snižava prag za ulazak u industriju za investitore. Takođe je potrebno proširiti programe državne podrške u oblastima cvjećarstva, hmeljarstva, jagodičastog voća i preusmjeriti mjere podrške na domaće proizvođače opreme i komponenti. Također bi bilo lijepo u program uključiti objekte površine od 0.7 do 3 hektara korisne površine.
Izvor: https://vestnikapk.ru