U okviru izložbe Global Fresh Market: Vegetables & Fruits, farmeri su razgovarali o perspektivama razvoja stakleničkog povrća u Rusiji. Kako je u svom izveštaju primetio Aleksej Kurenjin, menadžer projekta u Grodanu, Rusi aktivno prelaze na domaće krastavce i paradajz: u poslednjih deset godina udeo uvoza svežeg povrća iz grupe staklenika pao je sa 51% na 19%. U kontekstu smanjenja broja konkurenata iz inostranstva, ruski proizvođači imaju šansu za snažan iskorak. Međutim, brojne poteškoće dovode u pitanje intenzivan razvoj staklenika čak iu ovako povoljnim uslovima.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Rusije, obim proizvodnje plasteničkog povrća od početka godine povećan je za 6.8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ali uprkos tome, nivo samodovoljnosti zemlje u stakleničkom povrću još uvijek ne prelazi 72%.
„Čak i uoči teške 2022. godine, Rusi su zadržali visok nivo potrošnje na svježi paradajz i krastavce – ovo je polovina ukupnog konzumiranog povrća. A upravo sada, na vrhuncu smanjenog uvoza i velike potražnje potrošača, naša industrija može preuzeti vodstvo. Ali to će zahtijevati ozbiljan napor. Činjenica je da se stopa rasta bruto prinosa i puštanja u rad novih površina približava platou: sve sugeriše da u bliskoj budućnosti neće biti mogućnosti za značajno povećanje prinosa plasteničkog povrća“, rekao je Aleksej Kurenjin tokom njegov govor na Global Fresh Market: Vegetables & Fruits.
Ključni rizici za industriju u Grodanu su:
naglo smanjenje puštanja u rad novih područja;
povećana interna konkurencija;
povećan pritisak na prodajne cijene;
značajno povećanje troškova potrošnog materijala.
Velika zavisnost od uvozne opreme takođe može igrati važnu ulogu.
Prema Kurenjinu, da bi se situacija preokrenula, potrebno je povećati efikasnost već postojeće proizvodnje plasteničkog povrća. Kako to postići?
Prvo, dobijanjem većeg prinosa od svake biljke i svakog kvadratnog metra. To je omogućeno ne samo efikasnom dodatnom rasvjetom i upotrebom đubriva, već i kvalitetnim okruženjem za uzgoj.
„Bez dovoljno zdravog korena nemoguće je povećati prinose, a razvoj snažnog korenovog sistema, zauzvrat, zavisi od kvaliteta i upravljivosti zemljišta. U tom smislu, hidroponska proizvodnja usjeva se dobro pokazala, koja, nažalost, još uvijek nije dobro razvijena u Rusiji. Dat ću vam primjer. Proveli smo eksperiment na paradajzu uzgojenom u uvjetima svijetle kulture: uobičajeno zemljište za staklenik zamijenili smo supstratom od kamene vune Grodan GT Master. Kao rezultat, povećanje prinosa za prvih mesec i po dana berbe iznosilo je 1.05 kg/m2, a dodatna dobit farme je bila oko 800,000 rubalja/ha. Posebnost je da podloge od kamene vune ne vežu mineralne hranjive tvari, pa ih biljke u potpunosti apsorbiraju. Osim toga, 98% vode u supstratima Grodan je dostupno za povrtarske kulture“, rekao je Aleksej Kurenjin.
Drugo, optimizacijom troškova. Posebno zbog ekonomičnije upotrebe gnojiva. Prema procjenama Svjetske banke, u 2021. godini cijena đubriva je porasla za 80%, a do kraja 2022. mogla bi dodati još 70%. Prema Grodanovim riječima, nabavka gnojiva u prosjeku čini 10-15% ukupne strukture troškova stakleničkog kompleksa.
„Hidroponska hortikultura omogućava najefikasnije i najekonomičnije korišćenje đubriva zbog manje drenaže. U otvorenom sistemu, potrošnja đubriva po kilogramu proizvoda može se smanjiti za 25%. U zatvorenom sistemu čak je moguće ponovo koristiti đubrivo koje biljka ne apsorbuje, što rezultira uštedama do 78%. Jedan od naših testova je pokazao da je ušteda u gnojivima pri uzgoju krastavaca na supstratu od mineralne vune Grodan Express 113,932 rublja/ha po prometu“, navodi primjer Aleksej Kurenjin.
Dakle, kvalitativni proboj u industriji staklenika u Rusiji danas je moguć ne samo kroz uvođenje novih područja, već i povećanjem efikasnosti već postojećih staklenika.