Sankcije nisu usporile razvoj industrije stakleničkog povrća, ali su ozbiljno pogodile poskupljenje sirovina i đubriva, što će uticati na cenu proizvodnje, smatraju južnjački povrtari.
Proizvodnja plasteničkog povrća u Rusiji stabilno raste – prema prognozi Ministarstva poljoprivrede Ruske Federacije, do kraja 2022. nastaviće se pozitivna dinamika, a žetva će biti oko 1.5 miliona tona, što je 7 % više nego godinu dana ranije. Ovo će ažurirati prošlogodišnji rekord.
Prema rezultatima prvog kvartala, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u ruskim zimskim plastenicima uzgajano je 447 hiljada tona povrća i zelenih kultura (+4.9%). Žetva plasteničkih krastavaca iznosila je 279.1 hiljada tona (+1.8%), paradajza – 158.4 hiljade tona (+10.8%). Prošle godine je žetva obnovila rekord 2020. godine – primljeno je više od 1.4 miliona tona proizvoda. Očekuje se da će do 2025. godine obim proizvodnje povrća u cjelogodišnjim plastenicima biti najmanje 1.6 miliona tona povrća.
Ekspert Jug je ranije govorio o najzapaženijim projektima staklenika na jugu.
Kako smo prestali da zavisimo od uvoza
Intenzivan razvoj stakleničkih projekata u našoj zemlji pomaže da se Rusi snabde svežim povrćem tokom cele godine, napominje Tamara Rešetnikova, generalna direktorka istraživačke kompanije Growth Technologies.
“Moderno stakleničko povrće u Rusiji počelo se ubrzano razvijati nakon uvođenja embarga na hranu 2014. godine, što je postalo naš odgovor na sankcije SAD-a i EU. Do tog trenutka kod nas je preovladavao uvoz – godišnje smo uvozili oko milion tona povrća kratkog roka trajanja iz Turske, Irana i drugih zemalja. To je gotovo udvostručilo obim vlastite proizvodnje. Embargo je doveo do značajnog smanjenja uvoza, ali se država brzo snašla u novim uslovima i razvila mere koje su izazvale interesovanje investitora za industriju staklenika“, kaže Tamara Rešetnikova.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Ruske Federacije, u proteklih pet godina u Rusiji je pušteno u rad i modernizovano oko 1.5 hiljada hektara stakleničkih kompleksa. Prošle godine njihova ukupna površina porasla je za 10%. U zemlji trenutno posluje više od 400 farmi. Više od 50 objekata je u izgradnji. Lideri među regijama za proizvodnju povrća u zimskim plastenicima su Lipecka, Moskva, Kaluga, Volgogradska, Novosibirska, Saratovska, Čeljabinska regija, Krasnodarsko i Stavropoljsko područje, Republike Baškortostan i Tatarstan, Republika Karačaj-Čerkes. Oni čine više od 60% ukupne proizvodnje u zemlji. Ministarstvo napominje i da razvoj plasteničkog povrtarstva ostaje jedna od prioritetnih oblasti u sektoru poljoprivrede.
Preferencijalni investicioni krediti i „stimulativne“ subvencije su obezbeđeni za preduzeća iz industrije. Osim toga, od ove godine je u funkciji novi mehanizam za kompenzaciju dijela troškova za izgradnju stakleničkih preduzeća u regijama Dalekog istoka, saopštila je pres-služba Ministarstva poljoprivrede Ruske Federacije.
Prema riječima Marije Bočarove, prve potpredsjednice Poljoprivrednog holdinga ECO-Culture, industrija je posljednjih godina dala značajan doprinos osiguravanju prehrambene sigurnosti u Rusiji. Obim uzgojenih proizvoda svake godine se povećava, obim uvoza se svake godine smanjuje.
“Naša zemlja se već skoro u potpunosti obezbjeđuje krastavcima, 95%, paradajzom – oko dvije trećine. Povećanje obima proizvodnje osigurava se kako puštanjem u rad novih površina tako i povećanjem prinosa. Naravno, brzi razvoj industrije je osiguran zahvaljujući sistemskoj podršci države, a ako se ovakva situacija nastavi, onda će naša zemlja u narednih nekoliko godina moći u potpunosti da podmiri svoje potrebe u krastavcima i paradajzom“, kaže Marija Bocharova.
Uzgajivači povrća na jugu vide problem u rastu troškova.
Uzgajivači povrća u staklenicima na jugu sada su primorani da se brzo prilagode trenutnom okruženju.