TSU će ga koristiti za razvoj tehnologije za određivanje šta biljkama nedostaje za uzgoj u velikim staklenicima i na otvorenom terenu, naučnici već sprovode istraživanja sa jagodama.
Naučnici iz Tjumena stvorili su pametnu gradsku farmu, u kojoj laboratorija razvija tehnologiju za utvrđivanje šta biljkama nedostaje za uzgoj u velikim staklenicima i na otvorenom terenu. Naučnici su već počeli da rade u laboratoriji sa jagodama, saopštio je u utorak Odjel za strateške komunikacije TSU-a.
„Gradska farma“ je naziv laboratorije Instituta X—BIO TSU-a, koja sprovodi projekat Zapadnosibirskog međuregionalnog REC „Inteligentni sistem biološke zaštite bilja u modularnim agrobiotehničkim kompleksima“ svojih zaposlenih. Zadatak gradske farme je nabavka tehnologije koja će biti korisna u velikim staklenicima i na otvorenom terenu. Eksperiment za stvaranje inteligentne farme sastoji se u činjenici da se robot povezan putem neuronske mreže kreće duž redova biljaka, fotografira svaku i određuje šta svakoj biljci nedostaje”, navodi se u izvještaju.
Prema stručnjacima farme, trenutno ne postoji idealan profil dizajna za biljke. Poljoprivrednik i agronom imaju svoj profil, približan. “I napravićemo svoj profil za svaku sortu, idealan za ovu sortu. Napravićemo robota koji će prepoznati bolest u ranoj fazi i dati signal. Danas se često dešava da se biljne bolesti ne otkriju na vrijeme, a vlasnici staklenika trpe ogromne gubitke”, navodi se u izvještaju.
Biljka može imati nedostatak elemenata u tragovima - magnezijuma, dušika ili neke bolesti. Naučnici takođe eksperimentalno određuju kako se biljka ponaša kada postoji manjak i višak azota. Zatim se baza podataka prikuplja i učitava na server. Specijalni senzori bilježe parametre vlažnosti i temperature.
Naučnici su već počeli da rade sa jagodama. Uskoro će se u blizini pojaviti i vertikalna farma na kojoj će se istraživati paradajz, krastavci i patuljaste maline. U industrijskim agrobiokompleksima biljke pate od bakterijskih i virusnih bolesti, štetočina i nedostatka hranjivih tvari. Stoga će u budućnosti naučnici proučavati štetočine i entomofage koji ih proždiru. „Automatizovani kompleksi za uzgoj usjeva su obećavajuće područje istraživanja i razvoja, osim toga, danas je relevantno u okviru uvozne supstitucije prehrambenih tehnologija“, rekao je Ivan Romanchuk, rektor TSU-a.
Zapadnosibirski REC otvoren je 2019. godine kao jedan od prvih u zemlji, posluje na teritoriji Tjumenske oblasti, Hanti-Mansijskog i Jamalo-Nenjeckog autonomnog okruga. Prioritetne oblasti centra bile su „Biološka sigurnost ljudi, životinja i biljaka“, „Biološka i ekološka sigurnost na Arktiku: novi standardi i tehnologije za održavanje života“, „Industrija nafte i plina: digitalna transformacija za razvoj konkurentnih tehnologija i proizvodnja visokotehnoloških proizvoda”. Struktura Zapadnosibirskog međuregionalnog REC-a uključuje deset univerziteta, 14 naučnih organizacija i centara, sedam organizacija realnog sektora privrede.
Izvor: https://nauka.tass.ru/