Ove godine se u Rusiji očekuje rekordna žetva plasteničkog povrća — preko 1.5 miliona tona, piše Agrobiznis. Ovo je tokom IV poljoprivrednog foruma „Voće i povrće Rusije — 2022“ saopštio potpredsednik udruženja „Steklenici Rusije“ Andrej Medvedev. Sagovornik Agroinvestora u branši pojašnjava da će žetva biti 5% veća nego godinu dana ranije. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede krajem oktobra, proizvodnja zaštićenog zemljišnog povrća u Rusiji dostigla je 1.25 miliona tona, što je 6.8% više u odnosu na isti pokazatelj za 2021. godinu. 7.7 hiljada. tona, paradajza — za 725.4% na 7.4 hiljada tona.
Porast bruto berbe povrća zatvorenog tla se posljednjih godina smanjuje. To je, smatra sagovornik Agroinvestora, zbog činjenice da se povećava sama osnovica od koje se računa rast. “Povećanje će se nastaviti u periodu 2022-2024. To je zbog činjenice da je poslovanje sa staklenicima prilično inertno: prvo se plastenici grade dugo, a onda postižu projektni kapacitet oko godinu dana”, kaže on i dodaje da je, na primjer, isporučena oprema i instaliran prošle godine dostići će projektni kapacitet tek za godinu-dvije.
Dakle, u narednih par godina će doći do povećanja bruto naplate, a onda će sve zavisiti od zemalja koje će snabdevati opremu. “Ali ako nema odnosa sa Evropom, a sada se uglavnom koristi holandska oprema, onda je moguće graditi odnose sa istočnim zemljama ako tržište ima takvu potrebu. I ima ga, posebno za paradajz”, kaže izvor Agroinvestora na tržištu.
Natalija Davidenko, šef odjela za uzgoj biljaka i gljiva Interagro, rekla je tokom foruma da se 70% slatke paprike koju konzumiraju Rusi uvozi. Glavni dobavljači su Izrael, Turska i Kina. Po njenom mišljenju, realno je zameniti ove količine, ali rast sopstvene proizvodnje sputavaju agrotehnički (visoki troškovi rada, uslovno niski prinosi, nedostatak intenzivne poljoprivredne tehnologije itd.) i socio-ekonomski faktori (nedostatak kulture). stalne potrošnje i visoke cijene).
Pozitivni faktori za razvoj su promjena gastronomskih preferencija, pomjeranje interesa investitora zbog zasićenosti tržišta krastavcima i paradajzom prema nišnim usjevima, kao i širenje međuregionalnog izvoza iz velikih stakleničkih kompleksa u najudaljenije kutke zemlje. , smatra Davidenko. Prema njenim riječima, ulaganja u proizvodnju i tradicionalnog i nišnog povrća su otprilike ista, ali uz prinos paradajza od 50 kg/m2, prosječna cijena za njega bi trebala biti najmanje 60 rubalja/kg, u slučaju paprike — najmanje 125 rubalja / kg, a zadržati takav trošak u proljeće -ljetnu sezonu gotovo je nemoguće zbog jeftinog sezonskog povrća.
Prema riječima Davidenka, s obzirom na zasićenost tržišta paradajzom i krastavcima, preporučljivo je uložiti novac i izdvojiti sektor u postojećoj proizvodnji za uzgoj nišnih usjeva. Međutim, kako napominje sagovornik Agroinvestora, krastavac i paradajz su isplativi za proizvodnju zbog prinosa od 120 kg/m2, odnosno 60 kg/m2 godišnje, dok je prinos patlidžana 25 kg/m2. „Odnosno, da bi se proizvodio rentabilno, cena patlidžana u veleprodaji treba da bude duplo veća od paradajza i četiri puta od cene krastavaca“, računa sagovornik Agroinvestora. — Tek kada se dostignu takve cijene, plastenici mogu početi da se pretvaraju u proizvodnju patlidžana. To je čist posao i jednostavna matematika.”
Veleprodajne cijene za stakleničke proizvode sada su prilično niske. Dakle, krastavci su prošle sedmice koštali 1.5-2 puta manje nego prije godinu dana, nastavlja sagovornik Agroinvestora. Prema njegovim riječima, za osam mjeseci 2022. cijene krastavaca su porasle za 14 odsto u odnosu na 2019. godinu, što je ispod stope inflacije. Tamara Rešetnikova, generalna direktorka kompanije Growth Technologies, ranije je rekla da su u prvih sedam meseci ove godine prodajne cene krastavca porasle za 7%, paradajza — za 15%. Prema podacima Rosstata, od 26. oktobra cijene krastavaca i paradajza su od početka godine smanjene za 39.97%, odnosno 28.16%, iako su u odnosu na septembar porasle za 10.84% i 21.62%.
Izvor: https://www.agroinvestor.ru/