Poljoprivreda u zatvorenom prostoru, također poznata kao vertikalna poljoprivreda, nedavno je bila na naslovnicama kao jedan od najbrže rastućih AgroTech sektora. Prema Crunchbase-u, 2022. godine vertikalne farme su primile četiri od pet najvećih investicija u AgroTech startupe. Neki od najbolje finansiranih startupa za uzgoj u zatvorenom prostoru u 2022. bili su Plenty, Gotham Greens, Soli Organic, Source.ag i ioCrops. Međutim, još uvijek postoji izazov sa kojim se suočava poljoprivreda u zatvorenom prostoru – trenutno se u ovim objektima može uzgajati samo nekoliko usjeva.
Podaci iz Crunchbasea pokazuju da je 2022. bila najbolja godina za uzgoj u zatvorenom prostoru u smislu ulaganja rizičnog kapitala. Međutim, problem sa uzgojem u zatvorenom prostoru je taj što je ograničen na samo nekoliko kultura kao što su zelena salata, spanać i delikatno bilje. Pšenica, kukuruz, soja i drugi usjevi koji čine većinu naše ponude hrane trenutno se ne uzgajaju u ovim pogonima. „Izazov je u tome što se samo nekoliko useva može uzgajati u zatvorenom prostoru“, kaže Matt Ryan, izvršni direktor Soli Organic. Prema njegovim riječima, to je znatno skuplje, a u budućnosti će se i dalje uzgajati mnogi usjevi na njivama.
Uprkos ovim izazovima, poljoprivreda u zatvorenom prostoru ima potencijal da revolucionira poljoprivredu. Uzgajanjem useva u kontrolisanom okruženju, poljoprivreda u zatvorenom prostoru eliminiše potrebu za pesticidima, herbicidima i drugim štetnim hemikalijama koje se obično koriste u konvencionalnoj poljoprivredi. Uz to, uzgoj u zatvorenom prostoru može značajno smanjiti potrošnju vode i potrebu za zemljištem, što ga čini idealnim rješenjem za urbana područja sa ograničenim prostorom.
Tehnologija i otvorena polja: izazovi i mogućnosti za poljoprivredu
Poljoprivreda je jedan od najvažnijih sektora globalne ekonomije, koji obezbjeđuje hranu i sirovine za rastuću populaciju. Poljoprivrednici i agronomi suočavaju se s mnogim izazovima, uključujući klimatske promjene, degradaciju tla, štetočine i bolesti. Posljednjih godina tehnologija se pojavila kao moćno sredstvo za povećanje produktivnosti i održivosti u poljoprivredi. Međutim, ne mogu sve farme imati jednaku korist od ovih napretka.
Velike farme koje uzgajaju usjeve kao što su kukuruz i soja, koje pokrivaju većinu obradivog zemljišta i brzo usvajaju nove tehnologije, obično imaju prednost u odnosu na manje farme. Neke od najboljih organizacija za uzgoj fokusiraju se isključivo na ove usjeve zbog njihove profitabilnosti. Jacqueline Heard, izvršna direktorica Enko Chem-a, startupa koji proizvodi pesticide, kaže: „Neke od najboljih organizacija za uzgoj čak se i ne zamaraju s manjim usjevima. Oni se samo fokusiraju na kukuruz i soju jer od njih mogu zaraditi mnogo novca.”
Drugi izazov je da tehnologije kao što su roboti i AI u velikoj mjeri zavise od usluga u oblaku. Međutim, mnoge farme nemaju pristup širokopojasnom internetu ili je njihova veza preslaba. U SAD-u se, na primjer, oko 20% farmi suočava sa ovim problemom. Ipak, umjetna inteligencija i prediktivna analitika bit će ključne za farme na otvorenom u budućnosti, čak i ako trenutno nisu dostupne zbog infrastrukturnih ograničenja.
Istorijski prosjeci više nisu tačni za procjenu prinosa usjeva, posebno u uslovima klimatskih promjena. Stoga su sve važniji startupi koji razvijaju tehnologije za farme na otvorenom. Na primjer, Enko Chem proizvodi pesticide i herbicide koji ne štete biljkama ili vodnim resursima. Prema Crunchbase-u, kompanija je prikupila 10 miliona dolara u krugu finansiranja Serije C u januaru. Inari, startup za uređivanje genoma sjemena, ima za cilj povećati otpornost usjeva i prinos uz smanjenje potrošnje vode. Kompanija tvrdi da može povećati prinose soje za 20 posto i kukuruza za 10 posto uz korištenje 40 posto manje vode.