Tomas Lilja uložio je 7.5 miliona švedskih kruna u novo osvetljenje staklenika za svoj uzgoj paradajza. Ali rekordno visoke cijene struje tjeraju ga da to odbije. 30 tona paradajza odlazi u otpad i sada je odustao od sna da gaji tokom cijele godine. „To je račun koji moramo da platimo za dugoročnu lošu energetsku politiku“, kaže on za TN.
– Pola useva je sada uvelo. Zimski uzgoj je zatvoreno poglavlje za ovu kompaniju jer ne vidim nikakav napredak u narednih deset godina. To je račun koji moramo platiti za dugoročnu lošu energetsku politiku u Švedskoj, kaže Thomas Lilja, izvršni direktor Elleholmove farme paradajza u Blekingeu.
Prošlog proleća je u svoje plastenike postavio 1,600 specijalnih lampi kako bi mogao da uzgaja paradajz tokom cele godine. Ideja je bila da se poveća promet kompanije, a da se istovremeno zadovolji sve veći broj potrošača koji žele da jedu švedsku hranu tokom cele godine.
– Za nas kao kompaniju staklenika prednost je i mogućnost da ponudimo više ljudi zaposlenje tokom cijele godine. Kada možemo ponuditi poslove samo 8-10 mjeseci godišnje, ponekad je teško vratiti radnu snagu.
“U ovu rasvjetu sam uložio 7.5 miliona, tako da je to velika investicija. Ali onda se ispostavilo da je sranje”
Thomas Lilja je tu investiciju vidio i kao dio nove švedske prehrambene strategije, koja ima za cilj povećanje stepena samodovoljnosti hranom. Povećana proizvodnja bi stvorila više radnih mjesta i veći prihod od poreza, ali umjesto toga ide u pogrešnom smjeru.
– U ovu rasvetu sam uložio 7.5 miliona, tako da je to velika investicija. Ali onda je to postalo sranje. 2021. neće biti dobra godina – to će biti loš rezultat. Četvrta četvrtina je bila katastrofalna. Uopšte nije ispalo kako sam zamišljao.
Zaposleni su morali otići
U decembru mu je struja bila oko dvije krune po kWh, dok je godinu dana ranije bila 35–40 öre. U decembru je očekivao račun za struju od 100,000 kruna, ali je umjesto toga iznosio pola miliona kruna.
– Tokom 15 godina koliko vodim ovu kompaniju, naša cena struje je bila 35-40 öre po kWh. Kada je dostigao preko tri krune, isključio sam polovinu osvijetljenog uzgoja, što je dovelo do toga da su biljke pretučene i uginule.
“Tokom 15 godina koliko vodim ovu kompaniju, naša cijena struje je bila 35-40 öre po kWh. Kada je dostiglo preko tri krune, isključio sam polovinu osvijetljenog uzgoja, što je dovelo do toga da su biljke pretučene i uginule.” To kaže uzgajivač paradajza Tomas Lilja.
Za Elleholmov uzgoj paradajza, to znači povratak na prethodni ciklus uzgoja koji počinje sadnjom u januaru i završava se u novembru, ali isto tako znači da je troje od sedam zaposlenih moralo napustiti kompaniju.
– Kratkoročno, ovo je pravi udarac, ali dugoročno ne znači mnogo. Možemo rasti bez rasvjete kao i prije, ali investicija će biti ruksak koji ćemo još dugo nositi sa sobom. Nikada ne dobijamo potpuni efekat od toga i deluje kiselo.
Nisko povjerenje u energetsku politiku
Poslovni panel Svenskt Näringsliva u januaru, na koji je odgovorilo 1,428 kompanija, pokazuje da je povjerenje u energetsku politiku u posljednje vrijeme opalo.
Na pitanje koliko su vlasnici preduzeća uvereni da trenutna energetska politika može da zadovolji buduću potražnju za električnom energijom, u novembru je 33 odsto odgovorilo „nema poverenja“. U januaru je ta brojka porasla na 41 posto. Ukupno, sada je blizu osam od deset onih koji imaju „prilično malo“ ili „nema“ poverenja.
Thomas Lilja jedan je od poduzetnika s mračnim pogledom na buduću opskrbu električnom energijom u zemlji. Između ostalog, kritičan je prema političarima koji kažu da će energija vjetra riješiti nestašicu struje.
– Modernom društvu visoke tehnologije potrebna je struja stalno, a ne samo kada je vjetrovito. Ako nemamo dovoljno struje, morat ćemo se sve više baviti djelimičnom nestankom struje kao što je to slučaj u Teksasu i Kaliforniji, između ostalih.
“Da li bi svi trebali da se presele u Norrland samo zato što je struja tamo jeftinija?”
Ono što bi želio vidjeti je da vlada ukine električne zone, kratkoročno revidira porez na električnu energiju i počne planirati predvidljivu proizvodnju električne energije u južnoj Švedskoj.
– Trenutno gradimo u različitim uslovima konkurencije u zemlji. Da li bi svi trebali da se presele u Norland samo zato što je struja tamo jeftinija? Da sam danas lokalni političar u južnoj Švedskoj, bio bih prestravljen jer će investicije i osnivanje biti odgođeni kada ne bude struje.
Izvor: https://www.tn.se