Bjeloruski farmeri spremni su povećati proizvodnju povrća za domaće tržište. Neuobičajeno topla zima stvorila je uslove za ranu berbu, ali je višak svježih proizvoda izazvao probleme s cijenama i distribucijom. Kako bi riješila ovaj problem, bjeloruska vlada ohrabruje poljoprivrednike da sarađuju s lokalnim trgovačkim organizacijama kako bi prodali svoje viškove usjeva. Unatoč izazovima, moderni automatizirani staklenici se pokazuju uspješnim u uzgoju raznovrsnog povrća, uključujući paradajz i krastavce, s potencijalom za proširenje proizvodnje.
Prema nedavnim vijestima, bjeloruska vlada je zainteresovana da podrži poljoprivrednu industriju zemlje. Konkretno, potpredsjednik Vlade Leonid Zayats nedavno je održao sastanak sa zvaničnicima Ministarstva antimonopolske regulative i trgovine, Ministarstva poljoprivrede i hrane, predstavnicima regije Brest i lokalnim poljoprivrednicima kako bi razgovarali o načinima pružanja dodatne podrške osigurati da zemlja ima dovoljnu proizvodnju povrća. Fokus sastanka je bio podsticanje poljoprivrednika da blisko sarađuju sa trgovinskim organizacijama kako bi svoje višak proizvoda prodali na domaćem tržištu.
Jedna oblast u kojoj bjeloruski farmeri imaju konkurentsku prednost je uzgoj povrća u zaštićenom tlu, što omogućava proizvodnju tokom cijele godine. Na primjer, grad Olšani u Stolinskom okrugu poznat je kao glavni grad krastavaca Bjelorusije, sa populacijom od preko 8,500 ljudi. Međutim, čak i uz najnoviju tehnologiju staklenika, troškovi grijanja tokom zimskih mjeseci mogu otežati proizvodnju povrća po konkurentnoj cijeni. Ipak, neki farmeri su već počeli da prodaju svježe proizvode, uključujući paradajz, lokalnim trgovačkim organizacijama, kao što je KFH “Olshany-Dva” na čijem je čelu Nikolay Grib. Plastenik koristi modernu tehnologiju automatizacije i spreman je za proširenje proizvodnje ukoliko postoji dovoljna potražnja.
OAO „Teplični kombinat „Berestye” je jedan od najvećih agrokompleksa u Brestu, Belorusija, koji uspešno uzgaja useve više od dve decenije. Na 22.8 hektara plastenika nalazi se nekoliko kultura bogatih vitaminima, kao što su krastavci, paradajz, slatka paprika i patlidžan. Uz korištenje savremene tehnologije i inovacija, agrokompleks je godinama uspio povećati prinos i kvalitet usjeva. Osim upotrebe LED rasvjete za uzgoj sadnica, kompleks planira u budućnosti dodati još deset hektara.
Prema rečima Aleksandra Radkovca, direktora kompleksa, prvi vitaminski bogati krastavci nove berbe dobijeni su u decembru prošle godine. U cilju rješavanja problema zamjene uvoza, dodatno su zasađeni krastavci na površini od 0.8 hektara. Početkom marta agrokompleks je svojim prodavnicama i trgovačkim mrežama isporučio više od 150 tona sopstvenih useva, pri čemu se prosečno voće prodavalo po ceni od 5 rubalja po kilogramu bez PDV-a. Sorte s kratkim plodovima prodaju se za 6.54 rubalja po kilogramu, ne uključujući porez na dodanu vrijednost.
Priča o uspjehu OAO „Teplichnyi kombinat „Berestye” pripisuje se upotrebi moderne tehnologije, koja je pomogla u smanjenju troškova rada i energije uz poboljšanje prinosa usjeva. Prema Bronislavu Čajkovskom, zamjeniku direktora kompleksa, korištenje LED rasvjete je posebno pomoglo u uzgoju sadnica jer ne samo da ubrzava proces, već i štedi električnu energiju. Osim toga, kompleks uzgaja i druge kulture kao što su zeleni luk, tikvice, kupus, cvekla, šargarepa, pa čak i lubenice na otvorenim poljima tokom tople sezone.
U posljednje četiri godine proizvodnja povrća u Brestskoj regiji je u porastu, u prosjeku oko 246.5 hiljada tona po sezoni. Uz korištenje savremene tehnologije i inovacija, očekuje se daljnji rast prinosa povrća. Prema riječima Anatolija Ščuplenkova, predsjednika Odbora za poljoprivredu i hranu Regionalnog izvršnog odbora Bresta, specijalizovana agropreduzeća i gazdinstva u regionu ove godine treba da uzgajaju najmanje 252 hiljade tona povrća i 170 hiljada tona krompira.
U zaključku, OAO „Teplični kombinat „Berestye“ je dao primer poljoprivrednoj industriji u Belorusiji koristeći savremenu tehnologiju i inovacije za povećanje prinosa i kvaliteta useva. Njihova priča o uspjehu može poslužiti kao motivacija poljoprivrednicima, agronomima, poljoprivrednim inženjerima, vlasnicima farmi i naučnicima koji rade u poljoprivredi da usvoje nove i inovativne pristupe uzgoju usjeva.
Bjelorusija se suočava sa značajnom prekomjernom ponudom povrća u poređenju sa domaćom potražnjom, što stvara potrebu za istraživanjem načina za optimizaciju proizvodnje i distribucije. Prema nedavnom sastanku OJSC „DorORS“, premijer Roman Golovčenko je zadužio poljoprivrednu industriju da istraži najefikasnije i najefikasnije metode za rešavanje ovog pitanja. Jedno od predloženih rješenja je izgradnja modernih plastenika sa dopunskim osvjetljenjem na površini od oko 30 hektara. Poljoprivrednici Stolinskog kraja izrazili su spremnost za saradnju u projektu, dok je logistički centar za pretprodajnu pripremu proizvoda planiran iu Polesskom regionu.
Sve veća ponuda domaćeg povrća u Bjelorusiji ne samo da je proširila asortiman dostupnih proizvoda, već je dovela i do smanjenja cijena. Nedavna zapažanja na centralnoj pijaci u Brestu otkrila su pad cijena povrća od 15-20% u posljednjih mjesec dana. Krastavci, ovisno o sorti, sada se kreću od 6 do 9 BYN po kilogramu, dok je cijena paradajza od 9 do 14 BYN po kilogramu. Privatni prodavači održavaju stabilnu cijenu od 1 BYN po kilogramu za prošlogodišnji krompir, a kupus i konzumnu repu po cijeni od 70-80 kopejki. Cijena svježeg začinskog bilja poput luka, kopra i peršina kreće se od 1 BYN po vezici, dok u maloprodajnim trgovinama cijene krompira padaju na čak 68 kopejki po kilogramu.
Dolazak proljeća u Bjelorusiju prošle sedmice ukazuje na sve veću ponudu svježeg povrća iz plastenika i politunela, što će na kraju dovesti do pristupačnijih cijena za potrošače.