Ove godine započet će 3. izdanje „Autonomnog stakleničkog izazova“. Izazov je uzgajati salatu u stakleniku „potpuno autonomno i bez ljudske intervencije“ pomoću AI. Zelena salata takođe mora zadovoljiti visok standard kvaliteta i prinosa. Takođe koristi što manje resursa, poput vode, gnojiva i energije. Učesnici su se morali natjecati protiv uzgajivača kojem je dozvoljeno da šeta oko vlastitog staklenika i provjerava svoje usjeve.
Krastavac (2018) i paradajz cherry (2019/20) uzgajani su samostalno u prethodnim izdanjima. Timovi su morali odrediti idealne za nivo temperature, količinu svjetlosti, navodnjavanje i niz drugih parametara, poput gustine biljaka i njihovih stabljika.
Timovi su koristili brojne standardne senzore u stakleniku za svoje usjeve. Također im je bilo dozvoljeno da instaliraju vlastite senzore i kamere u stakleniku kako bi prikupili dodatne informacije dok su usjevi rasli.
Može li tehnologija pobijediti uzgajivače?
U prva dva izdanja timovi su učestvovali sa zaposlenima iz tehnoloških giganata kao što su Microsoft, Intel, Tencent, NXP i Samsung. Prvo takmičenje pobijedio je tim koji su činili zaposlenici Microsofta i studenti danskog i holandskog univerziteta. Na drugom događaju pobijedio je tim koji se sastojao od zaposlenih, studenata i istraživača iz Hoogendoorn Growth Management-a, Van der Hoeven-ovih hortikulturnih projekata, Delft University of Technology i Keygene-a. Ovaj tim je imao bolji učinak od referentnog tima uzgajivača u svim dijelovima natjecanja. Što je dovelo do pitanja može li tehnologija već pobijediti uzgajivače i čini li to ljude tehnološkim viškom?
Već duži niz godina koristimo sve vrste tehnologija u stakleničkim kulturama. Uzgajivači su odavno prestali da moraju sami otvarati prozore kad je prevruće ili ložiti peći kad je vani hladno. Više od 50 godina postoje klimatski računari koji su od njih preuzeli taj posao. Ovakve prilagodbe se izvršavaju automatski povezivanjem očitanja temperature s kontrolerom koji može otvoriti prozore ili pojačati grijanje. Sistemi znanja već su se koristili u hortikulturi prije 30 godina s ciljem da stvari rade još pametnije. Ovi sistemi, koji sadrže pravila koja uključuju "ljudsko znanje", sada se smatraju pretečama AI.
Kompletni članak pročitajte na www.innovationorigins.com.