Industrija upozorava da će naglo povećanje troškova grijanja plastenika i drugih energetski intenzivnih procesa dovesti do nestašice.
Industrija upozorava da će naglo povećanje troškova grijanja staklenika i drugih energetski intenzivnih procesa dovesti do nestašice
SLIKA 1
Porodica Tonyja Montalbana decenijama se bavi uzgojem povrća na jugoistoku Engleske, ne prekidajući posao zbog recesije, ekonomskih šokova ili visoke inflacije.
Međutim, ove godine naglo povećani troškovi grijanja staklenika zbog pogoršanja energetske krize uzrokovane sukobom u Ukrajini, natjerali su ga da razmotri mogućnost napuštanja uzgoja uobičajenog usjeva krastavaca.
“Cijene su van kontrole, užasno su visoke”, rekao je 40-godišnji Montalbano o računima za struju. “Gaz je samo skočio, a ja nisam bio spreman za to.”
Dodao je da će ove godine obim proizvodnje na njegovoj farmi u okrugu Essex biti prepolovljen zbog pokušaja smanjenja troškova.
Poljoprivrednici i prehrambene kompanije smanjuju proizvodnju širom Evrope jer se bore da se izbore sa naglim porastom cena energije. Montalbanov račun za struju je oko pet puta veći nego u isto vrijeme prošle godine. Industrija upozorava na moguće sezonske nestašice hrane i poziva na državnu podršku nakon što je Vladimir Putin prekinuo isporuke gasa kao odgovor na sankcije Zapada.
Najviše stradaju usevi koji zahtevaju intenzivno grejanje u hladnijim klimama, kao što su krastavci, paradajz i zelena salata. Međutim, razmjeri utjecaja energetske krize na europski lanac opskrbe hranom su mnogo veći: pekare, vlasnici mliječnih farmi i drugi proizvođači, uključujući šećernu repu i masline, također imaju poteškoća s plaćanjem računa, jer troškovi rastu mnogo brže od cijena. koje nude veleprodajne kompanije.
Troškovi rastu
Pekka Pesonen, generalni sekretar Copa-Cogeca, organizacije koja zastupa interese evropskih farmera, rekao je ove sedmice da su posljedice visokih računa ozbiljnije nego što se očekivalo. Cijene resursa poput đubriva i stočne hrane naglo su porasle, dok su farmeri morali da se uzdrže od sadnje usjeva zbog povećanih troškova za hlađenje, grijanje i transport.
EU razmatra planove za ograničavanje cijena energije za kompanije i domaćinstva, kao i zahtjeve za smanjenjem potrošnje, što bi moglo pogoditi poljoprivrednike. Velika Britanija je predstavila plan koji će podržati poslovanje, ali samo na šest mjeseci.
Međutim, za mnoge je već prekasno. Jimmy Russo, suvlasnik britanske kompanije Valley Grown Salads, rekao je: „Sumnjam da 75-80% britanskih uzgajivača salate neće saditi sljedeće godine... jer to nije isplativo. Možemo reći da je sektor salata napušten.”
Vruće vrijeme ovog ljeta pogoršalo je problem, zbog čega Rousseau nije mogao uzgajati većinu uobičajenih usjeva. Međutim, benzin, koji ga je prošle godine koštao 50 penija po mandatu, sada košta 3.75 funti, a zimi će morati da plaća 5 funti po mandatu.
“Ne možete prodati krastavac za 2.50 funti,” dodao je.
U Holandiji, koja čini skoro petinu svjetskog izvoza paradajza, mnogi staklenici će ostati bez struje.
Kompanije koje obično koriste rasvjetu za uzgoj paradajza "najvjerovatnije to neće raditi zimi zbog visokih cijena struje", rekao je Alexander Formsma, stručnjak za energetiku u Glastuinbouw Nederlandu.
Alfred Pedersen i sin, najveći dobavljač pomidora u Švedskoj i Daniji, pod kontrolom se nalaze na površini od 350000 kvadratnih metara, izjavio je da ova zima također radi. Kompanija postavlja u supermarketima 20000 tona pomidora godišnje, iz njih oko četvrti raste zimoj.
Po slovama Torbena Rolla, operativnog direktora kompanije, u skladu s prošlogodišnjim rashodima na elektroenergiju izrasli u deset puta.
"Lancu snabdevanja severne Evrope nedostajaće ogroman broj paradajza", rekao je on, dodajući da proizvođači iz toplijih zemalja kao što su Španija i Maroko možda neće moći da popune ovaj deficit.
Neki francuski proizvođači šećerne repe morali su odgoditi berbu zbog zabrinutosti zbog mogućeg nedostatka plina zimi. Tereos, najveći proizvođač šećera u Francuskoj, rekao je da će unaprijed započeti energetski intenzivan proces pretvaranja repe u šećer.
“Industrijske grupe se boje da bi, ako dođe do nestašice plina, mogle biti isključene”, rekao je Timothy Masson, ekonomista u Francuskoj sindikatu proizvođača repe.
Raditi sa gubitkom
Iako rastuće cijene energije prvenstveno utiču na grijane staklenike u hladnijim klimatskim uvjetima, farmeri koji rade u toplijoj klimi i dalje se suočavaju s višim troškovima sirovina i ekstremnim vremenskim uvjetima.
Prema rezultatima studije koju je za italijanski sindikat poljoprivrednika Coldiretti sprovela analitička firma Centro Studi Divulga, u Italiji, gdje su se proizvođači već ljeti morali boriti protiv suše, oko trećine poljoprivrednika u zemlji radi s gubitkom .
Filippo de Miccolis Angelini, član Coldirettija koji uzgaja žitarice i povrće, uključujući masline, na farmi u južnoj regiji Puglia, rekao je da su mu se mjesečni računi za struju gotovo utrostručili u odnosu na prošlu godinu, a cijene đubriva su skočile četiri puta.
“Masline ćemo sigurno zgnječiti, ali se jako bojimo troškova”, dodao je.
Neki farmeri također preferiraju da preprodaju struju koju su dogovorili da kupe po fiksnim tarifama, umjesto da je koriste za poljoprivredu.
“Poznajem poljoprivrednike koji imaju ugovor na dvije godine sa fiksnom cijenom... i izračunali su da nema smisla koristiti ga umjesto da ga prodaju nekom drugom. Ovo je komercijalno rješenje”, rekao je jedan od njih.
Tony Montalbano iz jugoistočne Engleske rekao je da neki od njegovih kolega proizvođača koji se približavaju starosnoj dobi za penziju gase posao, a oni koji su imali svoju zemlju je prodaju. Ali s obzirom na njegovu mlađu dob, ima nekoliko opcija, na primjer, da se prebaci na manje energetski intenzivne usjeve kao što je biber.
“Ako ništa ne uzgajam, kako ću platiti račune? — pita se on. — Nastavljam da radim na račun štednje, što znači da se vraćam unazad. Pa šta da radim?”.
Izvor: https://www.profinance.ru